Intervju prof. dr Predraga Ćeranića za portal Srpskainfo: “U škole uvesti predmet Bezbjednosna kultura”
“U srednjim školama u Srpskoj treba uvesti predmet Bezbjednosna kultura, pandan nekadašnjoj Odbrani i zaštiti, koju su đaci učili u bivšoj Jugoslaviji”.
To je samo jedan od prijedloga kako podići nivo bezbjednosti u javnim ustanovama, koji je ozbiljno narušen talasom dojava o postavljenim bombama u školama u Srpskoj, te najvećoj zdravstvenoj ustanovi.
Iza ove ideje stoji dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci, Predrag Ćeranić, koji je za portal Srpskainfo govorio o prijetnjama koje su uzburkale cijeli region, te uvođenju novih bezbjednosnih protokola u javne objekte.
Potresne scene
Više od 400 osnovnih i srednjih škola u Srpskoj zaprimilo je početkom mjeseca mejlove sa prijetećim sadržajem, nakon sličnog takvog scenarija u Srbiji i Federaciji BiH. Učenici su evakuisani, a posebno su potresne bile scene iz Univerzitetskog-kliničkog centra RS, gdje je nakon dojave o podmetnutoj bombi većina pacijenata morala izaći iz bolnice, uključujući trudnice i porodilje.
– Zalažem se za podizanje mjera samozaštite svih objekata od javnog značaja i jačanje bezbjednosne kulture, pogotovo mladih. Ne treba čekati da se neko zlo dogodi, pa da reagujemo, što je inače praksa kod nas. Preventivan rad uvijek donosi rezultat – ističe Predrag Ćeranić za Srpskainfo.
Moraju se, smatra on, mijenjati postojeći protokoli, u skladu sa novonastalom situacijom i vremenom, kada su lažne dojave postale skoro svakodnevne.
– Protokoli nalažu da u slučaju dojave o podmetnutoj eksplozivnoj napravi treba evakuisati sve zaposlene, bolesnike… To vrijedi u redovnim situacijama, ali u vremenu kada su dojave postale sredstvo za vođenje specijalnog, hibridnog rata, treba mijenjati protokole. Ne možete svaki dan evakuisati zaposlene, pogotovo iznositi bolesnike iz prostorija. Treba se prilagođavati situaciji. UKC treba da ima vlastitu službu obezbjeđenja i da u datoj situaciji oni izvrše pregled objekta. Tek ako uoče nešto sumnjivo, torbu za koju se ne zna vlasnik, onda zovu policiju i vrše evakuaciju. Ako ne uoče ništa sumnjivo, onda nema potrebe za evakuacijom – pojašnjava naš sagovornik.
Iako narod često ne uzima za ozbiljno ove prijeteće mejlove, uvjeren već unaprijed da je riječ o lažnoj dojavi, Ćeranić pojašnjava da je ipak vrlo lako unijeti eksplozivnu napravu u neki javni objekat. U bolnicama vam niko ne pregleda torbu koju nosite, niti postoje detektori metala. Takav “pretres” doživjećete jedino pri ulasku u zgradu Vlade.
– Bolje odmah reagovati kroz preventivnu zaštitu i pojačati tehničku opremljenost i obezbjeđenje javnih ustanova, pogotovo na UKC, kako bismo pravovremeno osujetili svakoga ko bi imao namjeru da nešto pokuša, jer bi mu bilo teško da unese neku eksplozivnu napravu – govori ovaj stručnjak za bezbjednost.
Uznemirujuće dojave kojima smo nedavno svjedočili trebaju nam biti pouka da ozbiljnije pristupimo zaštiti javnih ustanova.
Pravila ponašanja
Na meti su bile škole sa više hiljada đaka i nastavnika, zbog čega i mlade generacije moramo pripremiti za moderno doba koje, nažalost, obiluje raznim vrstama prijetnji, između ostalog, vršnjačkim nasiljem i narkoticima.
– Koncept u školama, za koji se zalažem, na neki način je revitalizacija nečega što smo ranije imali. Riječ je o uvođenju predmeta “Bezbjednosna kultura” u drugom polugodištu trećeg razreda srednje škole, u kojem bi mladi učili kako da zaštite sebe i druge od širokog spektra opasnosti koje prijete sa ulice i interneta, uključujući i bezbjednosne prijetnje, kao što je dojava o bombama. Tu je još važno usvojiti pravila ponašanja tokom zemljotresa, poplave i drugih elementarnih nepogoda. Kao predavače, ja ovđe vidim svoje diplomce i one koji su završili adekvatan fakultet – pojašnjava Ćeranić za Srpskainfo.
Da li je onda prava namjera ovih prijedloga da se uvođenjem novog predmeta prokrči put za zapošljavanje studenata Fakulteta bezbjednosnih nauka?
– Niko s našom diplomom nije na Zavodu za zapošljavanje, svi su zaposleni, ali to je prilika da podignemo nivo bezbjednosne kulture kod omladine. Naš fakultet školuje kadar koji se uglavnom zapošljava u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dijelom u SIPA i drugim policijskim agencijama, ali sigurno je da bi taj kadar mogao biti i nastavni i podučavati đake kako da zaštite sebe i druge. Naravno da afirmišem svoje studente za koje se trudimo da budu dobri policajci, ali tu je prije svega stav nadležnih organa da odrede radnu grupu koja bi izradila taj školski program i čitav elaborat – zaključuje Ćeranić.
*Tekst je preuzet sa portala Srpskainfo.
